Od 2017. godine, kada je osnovana Kancelarija za IT i eUpravu, u Srbiji su i zvanično pokrenute brojne aktivnosti da bi se javne institucije podstakle da otvore svoje podatke - učine ih dostupnim zajednici (npr. organizacijama civilnog društva, medijima, preduzetnicima) i, paralelno, stimulisala njihova (ponovna) upotreba u različite društveno korisne svrhe.
Poslednje dve godine, od kada je Republika Srbija ponovo postala deo studije „Procena zrelosti otvorenih podataka“ (Open Data Maturity Assesment), koju sprovodi Evropska unija, uočen je napredak Srbije u rang listi zemalja, u poređenju sa 2022. Globalna inicijativa o otvorenim podacima pokrenuta je sa idejom da podaci koje javne institucije sakupljaju i obrađuju treba da budu slobodno dostupni svima, u mašinski čitljivom formatu, koji računar može da obrađuje. Ovakav format dozvoljava njihovo dalje korišćenje i ponovno objavljivanje. Otvoreni podaci su prepoznati kao ključ za stvaranje novih generacija preduzetnika, inovativnih i naprednih privreda, pametnih gradova, i efektivnijih javnih institucija i usluga za građane.
Na primer, brojne mobilne aplikacije i servisi, na koje smo danas uveliko naviknuti počivaju na otvorenim podacima, kao što su aplikacije koje prikazuju vremensku prognozu ili koliko je vazduh zagađen, ili Google Transit koji nam omogućava da koristeći Google mape lako dođemo od tačke A do tačke B javnim prevozom.
U okviru prethodnih inicijativa je postavljen zakonodavni i strateški okvir za otvorene podatke, podstaknute su brojne institucije, poput Republičkog zavoda za statistiku, da otvore svoje podatke, i postoje brojni primeri upotrebe otvorenih podataka, kao npr. „Sigurne staze za kretanje učenika u Boru“ – portal koji daje prikaz saobraćajno najbezbednijih puteva za decu od kuće do škole. Kroz saradnju sa Agencijom za zaštitu životne sredine, unapređen je pristup podacima o životnoj sredini, a predviđa se nastavak ove saradnje i u okviru novog projekta, kako bi se građanima omogućio bolji i jasniji uvid u ove podatke.
Projektom je predviđeno i zakonsko prepoznavanje značaja „visoko vrednosnih“ podataka, kao što su meteorološki podaci, geopodaci, transportni podaci itd, i podsticanje njihovog otvaranja. Dodatno, projekat će doprineti povećanju znanja i veština žena za bavljenje naukom o podacima, i podsticanje prikupljanja i otvaranja podataka koji se bave rodnim pitanjima, i mogu značajno da unaprede proces donošenja odluka (kao što je na primer rodno budžetiranje).
Najzad, tokom trajanja projekta, biće podržani novi primeri upotrebe otvorenih podataka, i unaprediće se rad Portala otvorenih podataka – koji je dom za otvorene podatke u Srbiji.